Ua faʻalauiloa mai e le Faʻalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi (WHO) se taʻiala e fautuaina ai e aua le faʻaaogaina ni mea faʻasuamalie e leai ni suka (NSS) mo le puleaina o le mamafa.
O le NSS o ni isi mea e sui ai suka e maualalo pe leai foi ni kalori ma e masani ona fa'atau atu, e tusa ai ma le WHO, o se fesoasoani mo le fa'aitiitia o le mamafa po'o le tausia o se mamafa maloloina. E masani fo'i ona fautuaina o se isi mea e sui ai le puleaina o le suka i le toto i tagata e maua i le ma'isuka.
O le fautuaga a le WHO e faʻavae i luga o faʻamaumauga o se iloiloga faʻapitoa o faʻamaoniga o loʻo faʻaalia ai o le faʻaaogaina o le NSS e leai se aoga mo se taimi umi i le faʻaitiitia o le gaʻo o le tino i tagata matutua poʻo tamaiti.
O taunuʻuga o suʻesuʻega i le taʻiala na fautua mai ai o le maualuga o le taumafaina o le NSS e fesoʻotaʻi ma le 23% faʻateleina o le lamatiaga o le maʻisuka ituaiga 2 pe a faʻaaogaina i meainu suamalie NSS ma le 34% faʻateleina o le lamatiaga pe a faʻaopoopo e tagata taʻitoʻatasi ma faʻaaogaina i meaʻai ma meainu.
Ua fautuaina fo‘i e le ta‘iala le fa‘aaogaina o le NSS o se auala e fa‘aitiitia ai le lamatiaga o fa‘ama‘i e lē pipisi.
Fai mai Francesco Branca, o le faatonu o le WHO mo meaʻai ma le saogalemu o meaʻai: “O le suia o suka saoloto i le NSS e le fesoasoani i le puleaina o le mamafa i se taimi umi. E manaʻomia e tagata ona mafaufau i isi auala e faʻaitiitia ai le taumafaina o suka saoloto, e pei o le 'aiina o meaʻai e iai suka masani, e pei o fualaʻau ʻaina, poʻo meaʻai ma meainu e le suamalie.”
O NSS masani e aofia ai le saccharin, sucralose, stevia, acesulfame K, aspartame, advantame, cyclamates, neotame ma stevia derivatives.
Na ia faaopoopo mai: “E le o ni mea taua tau taumafa le NSS ma e leai ni o latou aoga tau meaʻai. E tatau i tagata ona faʻaitiitia atoa le suamalie o le taumafa, e amata mai i le amataga o le olaga, ina ia faʻaleleia atili ai lo latou soifua maloloina.”
E fa'atatau le ta'iala i mea suamalie uma e gaosia fa'apitoa ma mea e maua mai i le natura po'o mea ua suia e le o ni suka e maua i mea'ai ma meainu gaosi, pe fa'atau atu o se oloa e fa'aopoopo i mea'ai ma meainu e tagata fa'atau. Peita'i, e le fa'atatau le ta'iala i tagata ta'ito'atasi ua maua muamua i le ma'isuka.
Fai mai Keith Ayoob, o le faufautua faasaienisi i le Calorie Control Council, ua le mafai e le taiala ona mafaufau i tagata o loo nonofo ma le maʻisuka lea e mafai ai e le NSS ona i ai se "sao taua tele i lo latou tausisia o manaoga tau taumafa talafeagai."
Na ia faaopoopo mai: “O le finau malosi a le WHO e taula’i atu i le puipuia o le tupu tele o le mamafa ma fa’ama’i e le pipisi, e le o se mea e tatau ona malamalama i ai. O le fa’ai’uga a le WHO e aua le taula’i atu i le taua o mea suamalie e le o ni suka mo tagata e maua i le ma’isuka, e toetoe lava a le talafeagai. O la latou faia o lea mea e le amana’ia ai le taua ma le aoga o le NSS mo tagata e maua i le ma’isuka ma le pre-diabetes, lea e sili atu ma le 10% o le faitau aofa’i o le lalolagi.”
E lē fa'atatau le fautuaga i suka e maualalo le kalori ma 'ava malosi (polyols), o suka ia po'o mea e maua mai i suka o lo'o i ai kalori ma e lē o ta'ua o le NSS.
Taimi na lafoina ai: Mati-12-2026




