O le vaiaso nei, na lomia ai e le Faʻalapotopotoga o Meaʻai ma Faʻatoʻaga a Malo Aufaatasi (FAO), faʻatasi ai ma le WHO, lana uluai lipoti faʻavaomalo e uiga i itu tau saogalemu o meaʻai o oloa e faʻavae i sela.
O le fa'amoemoega o le lipoti o le tu'uina atu lea o se fa'avae fa'asaienisi mautu e amata ai ona fa'atuina ni fa'avae fa'atonutonu ma ni faiga lelei e fa'amautinoa ai le saogalemu o porotini e ese mai ai.
Fai mai Corinna Hawkes, o le faatonu o le vaega o faiga taumafa ma le saogalemu o meaai a le FAO: “O le FAO, faatasi ai ma le WHO, e lagolagoina ona sui auai e ala i le tuuina atu o fautuaga faasaienisi e mafai ona aoga mo pulega agavaa mo le saogalemu o meaai e faaaoga o se faavae e pulea ai mataupu eseese o le saogalemu o meaai”.
I se faʻamatalaga, na saunoa ai le FAO: “O meaʻai e faʻavae i sela e lē o ni meaʻai o le lumanaʻi. E silia ma le 100 kamupani/faʻalapotopotoga fou ua uma ona atiaʻe ni oloa meaʻai e faʻavae i sela ua sauni mo le faʻapisinisi ma o loʻo faʻatali mo le faʻamaoniga.”

Ua taʻua i le lipoti o nei faʻafouga faʻaosofia o le faiga o meaʻai o se tali atu lea i "luʻitau tetele o meaʻai" e fesoʻotaʻi ma le aofaʻi o le lalolagi o le a oʻo atu i le 9.8 piliona i le 2050.
Ona o nisi o oloa taumafa e faʻavae i sela ua i ai i lalo o laʻasaga eseese o le atinaʻeina, ua taʻua i le lipoti e "taua tele le iloiloina ma le faʻamaoni o aogā latou te ono aumaia, faʻapea foʻi ma soʻo se lamatiaga e fesoʻotaʻi ma ai - e aofia ai le saogalemu o meaʻai ma popolega i le lelei."
O le lipoti, ua faaulutalaina o le Food Safety Aspects of Cell-Based Food, e aofia ai se tuufaatasiga o tusitusiga o mataupu tau faaupuga talafeagai, mataupu faavae o faiga o le gaosiga o meaai e faavae i sela, le vaaiga faalelalolagi o faavae faatonutonu, ma suesuega o mataupu mai Isaraelu, Qatar ma Sigapoa "e faamamafaina ai vaega eseese, fausaga ma tulaga e siomia ai a latou faavae faatonutonu mo meaai e faavae i sela".
O le lomiga e aofia ai taunuuga o se feutagaiga fa'apitoa na taitaia e le FAO lea na faia i Sigapoa ia Novema o le tausaga talu ai, lea na faia ai se fa'ailoaina atoatoa o lamatiaga o le saogalemu o mea'ai - o le fa'ailoaina o lamatiaga o le la'asaga muamua lea o le faiga aloa'ia o le iloiloga o lamatiaga.
O le fa'ailoaina o lamatiaga na aofia ai vaega e fa o le faiga o le gaosiga o mea'ai e fa'avae i sela: sailia o mea'ai e maua mai sela, tuputupu a'e ma le gaosiga o sela, seleselega o sela, ma le fa'agasologaina o mea'ai. Na malilie tagata atamamai e ui o le tele o lamatiaga ua uma ona iloa ma tutusa lava le iai i mea'ai masani, ae atonu e mana'omia le taula'i atu i meafaitino fa'apitoa, mea e fa'aoga ai, mea e fai ai - e aofia ai mea e ono a'afia ai - ma meafaigaluega e sili atu ona tulaga ese i le gaosiga o mea'ai e fa'avae i sela.
E ui o loo faasino le FAO i “mea’ai e fa’avae i sela,” ae o loo faailoa mai e le lipoti o upu “fa’ato’aga” ma le “fa’ato’aga” o ni faaupuga foi e masani ona fa’aaogaina i totonu o le alamanuia. Ua uunaia e le FAO faalapotopotoga faatonutonu a le atunuu e faatuina se gagana manino ma tutusa e faaitiitia ai le le malamalama, lea e taua tele mo le faailogaina.
Ua fautua mai le lipoti e faapea, o se auala i lea mataupu ma lea mataupu e iloilo ai le saogalemu o meaʻai o oloa taumafa e faavae i sela e talafeagai aua, e ui e mafai ona faia ni faamatalaga lautele e uiga i le faagasologa o le gaosiga, ae e mafai e oloa taitasi ona faaaogaina ni punaoa eseese o sela, fausaga po o ni microcarriers, tuufaatasiga o ala o faasalalauga, tulaga o le totoina ma mamanu o le reactor.
Ua taʻua ai foʻi, i le tele o atunuu, e mafai ona iloiloina meaʻai e faʻavae i sela i totonu o faʻavae fou o meaʻai o loʻo iai nei, ma taʻua ai teuteuga a Sigapoa i ana tulafono fou o meaʻai e aofia ai meaʻai e faʻavae i sela ma le maliega aloaia a Amerika i luga o le faʻailogaina ma manaʻoga saogalemu mo meaʻai e faia mai sela o lafumanu ma moa, o ni faʻataʻitaʻiga. Ua faʻaopoopo mai ai foʻi ua taʻua e le USDA lona faʻamoemoe e tusia ni tulafono faatonutonu i luga o le faʻailogaina o aano o manu ma oloa moa e maua mai sela o manu.
E tusa ai ma le FAO, “o loʻo i ai nei se aofaʻiga faʻatapulaʻa o faʻamatalaga ma faʻamaumauga i itu tau saogalemu o meaʻai o meaʻai e faʻavae i luga o sela e lagolago ai pulega i le faia o faʻaiuga faʻamaonia”.
Ua matauina i le lipoti o le tele o le gaosiga ma le fefaasoaai o faamatalaga i le lalolagi atoa e taua tele mo le fausiaina o se siosiomaga o le tatala ma le faatuatuaga, ina ia mafai ai ona auai lelei tagata uma e aafia ai. Ua faapea mai foi o taumafaiga galulue faatasi faavaomalo o le a aoga mo pulega eseese e agavaa mo le saogalemu o meaai, aemaise lava i latou i atunuu e maualalo ma feololo tupe maua, e faaaoga ai se auala e faavae i faamaoniga e saunia ai so o se gaioiga faatonutonu talafeagai.
E faaiʻu i le taʻua e faapea e le gata i le saogalemu o meaʻai, o isi mataupu e pei o faaupuga, tulafono faatonutonu, itu tau taumafa, malamalamaga ma le taliaina e tagata faatau (e aofia ai le tofo ma le gafatia) e tutusa lava le taua, ma atonu e sili atu ona taua i le faalauiloaina o lenei tekinolosi i le maketi.
Mo le feutagaiga fa'apitoa na faia i Sigapoa mai le aso 1 i le aso 4 o Novema o le tausaga talu ai, na tu'uina atu ai e le FAO se vala'au tatala i le lalolagi atoa mo tagata tomai fa'apitoa mai le aso 1 o Aperila i le aso 15 o Iuni 2022, ina ia fausia ai se vaega o tagata tomai fa'apitoa e tele matā'upu o tomai ma le poto masani.
E to’a 138 tagata tomai faapitoa na talosaga ma sa iloiloina ma fa’avasega e se vaega tuto’atasi o tagata talosaga ia talosaga e fa’atatau i tulaga ua uma ona fa’atulagaina – e to’a 33 tagata talosaga na filifilia. I totonu o i latou, e to’a 26 na fa’atumu ma sainia se pepa o le ‘Fa’alilolilo ma le Tautinoga o le Fiafia’, ma ina ua mae’a le iloiloga o mea uma na fa’ailoa mai, o sui tauva e leai ni fete’ena’iga o mea na fa’ailoa mai na lisiina o ni tagata tomai faapitoa, a’o sui tauva e iai se tala’aga talafeagai i le mataupu ma e ono iloa o se fete’ena’iga o mea na ono i ai na lisiina o ni tagata e fesoasoani i ai.
O le au atamamai i le vaega faatekinolosi e aofia ai:
Anil Kumar Anal, polofesa, Inisetiute o Tekonolosi a Asia, Taialani
lWilliam Chen, polofesa ua fa'amanuiaina ma fa'atonu o le saienisi ma tekinolosi o mea'ai, Iunivesite o Nanyang Technological, Sigapoa (sui taitaifono)
Deepak Choudhury, saienitisi sinia o tekinolosi gaosiga o meaola, Inisetiute o Tekonolosi Fa'agasologa o Meaola, Ofisa mo Saienisi, Tekonolosi ma Suesuega, Sigapoa
lSghaier Chriki, polofesa lagolago, Institut Supérieur de l'Agriculture Rhône-Alpes, tagata su'esu'e, National Research Institute for Agriculture, Food and Environment, Farani (sui taitai o vaega faigaluega)
lMarie-Pierre Ellies-Oury, polofesa lagolago, Institut National de la Recherche Agronomique et de L'Environnement ma Bordeaux Sciences Agro, Farani
Jeremiah Fasano, faufautua sinia o faiga faavae, Pulega o Meaʻai ma Fualaau Faasaina a le Iunaite Setete, US (taitaifono)
lMukunda Goswami, saienitisi autū, Fono a Initia mo Suʻesuʻega Faʻatoʻaga, Initia
William Hallman, polofesa ma taitaifono, Iunivesite o Rutgers, Amerika
Geoffrey Muriira Karau, faatonu o le faamautinoaga o le lelei ma le asiasiga, Ofisa o Tulaga Faatonuina, Kenya
lMartín Alfredo Lema, biotechnologist, Iunivesite Aoao o Quilmes, Atenitina (sui nofoa)
lReza Ovissipour, polofesa fesoasoani, Virginia Polytechnic Institute ma le Iunivesite o le Setete, US
Christopher Simuntala, ofisa sinia o le saogalemu o meaola, Pulega Fa'aleatunuu mo le Saogalemu o Meaola, Zambia
lYongning Wu, saienitisi sili, Nofoaga Autu mo le Iloiloga o Tulaga Lamatia o le Saogalemu o Meaʻai, Saina
Taimi na lafoina ai: Tesema-04-2024



