FAO ma WHO na faʻasalalau muamua lipoti a le lalolagi i le saogalemu o meaʻai e faʻavae i sela

O le vaiaso nei, o le UN's Food and Agriculture Organization (FAO), i le galulue faatasi ai ma le WHO, na lomia lana uluai lipoti i le lalolagi atoa i le saogalemu o meaʻai o oloa faʻavae.

O le lipoti o loʻo faʻamoemoe e tuʻuina atu se faavae faʻasaienisi mautu e amata ai ona faʻavae tulafono faatonutonu ma faiga lelei e faʻamautinoa ai le saogalemu o isi polotini.

Corinna Hawkes, faatonu o le FAO's food systems and food safety division, fai mai: "FAO, faatasi ai ma WHO, e lagolagoina ona sui e ala i le tuuina atu o fautuaga faasaienisi e mafai ona aoga mo pulega agavaa mo le saogalemu o mea taumafa e faaaoga e fai ma faavae e pulea ai mataupu eseese o le saogalemu o meaai".

I se faʻamatalaga, fai mai le FAO: "O meaʻai faʻavae e le o ni meaʻai i le lumanaʻi. E sili atu ma le 100 kamupani / amataga o loʻo faʻatupuina meaʻai e faʻavae i luga ole sela ua sauni mo faʻatauga ma faʻatali le faʻatagaina."

jgh1

O loo taʻua i le lipoti o nei faiga fou e faaosofia ai meaʻai e tali atu i "luʻitau tele o meaʻai" e faatatau i le faitau aofaʻi o le lalolagi e oʻo atu i le 9.8 piliona i le 2050.

Talu ai o nisi o meaʻai e faʻavae i luga ole sela o loʻo i lalo o laʻasaga eseese o le atinaʻe, fai mai le lipoti e "taua le iloilo totoʻa o faʻamanuiaga latou te ono aumaia, faʻapea foʻi ma soʻo se lamatiaga e fesoʻotaʻi ma i latou - e aofia ai le saogalemu o meaʻai ma popolega lelei".

O le lipoti, ua faʻaigoaina Food Safety Aspects of Cell-Based Food, e aofia ai le tuʻufaʻatasia o tusitusiga o faʻamatalaga talafeagai, mataupu faavae o le gaosiga o meaʻai e faʻavae i sela, o le lalolagi atoa o tulafono faatonutonu, ma suʻesuʻega mai Isaraelu, Qatar ma Sigapoa "e faʻamaonia ai tulaga eseese, fausaga ma tulaga o loʻo siomia ai a latou tulafono faatonutonu mo meaʻai faʻavae".

O le fa'asalalauga e aofia ai fa'ai'uga o se fa'atalanoaga fa'apitoa na ta'ita'ia e le FAO lea na faia i Sigapoa ia Novema o le tausaga talu ai, lea na fa'atautaia ai se fa'amatalaga atoatoa o le saogalemu o mea'ai - o le fa'ailoaina o lamatiaga o le laasaga muamua lea o le faiga aloa'ia o su'esu'ega o lamatiaga.

O le faailoaina o lamatiaga na aofia ai vaega e fa o le gaosiga o meaʻai e faʻavae i sela: suʻesuʻeina sela, tuputupu aʻe ma gaosiga o sela, seleseleina sela, ma le gaosiga o meaʻai. Na ioe tagata popoto e ui o le tele o lamatiaga ua leva ona lauiloa ma o loʻo i ai tutusa i meaʻai gaosia masani, atonu e manaʻomia le taulaʻi i mea faʻapitoa, mea faʻaoga, mea e aofia ai - e aofia ai allergens - ma meafaigaluega e sili atu ona tulaga ese i le gaosiga o meaʻai e faʻavae i sela.

E ui lava ina faasino le FAO i “mea'ai e faavae i sela,” ua faailoa mai e le lipoti o le 'fa'ato'aina' ma le 'fa'atupuina' o upu ia e masani ona fa'aoga i totonu o le alamanuia. O lo'o una'ia e le FAO fa'alapotopotoga fa'atonutonu a le atunu'u ina ia fa'atūina le gagana manino ma fa'aauau e fa'aitiitia ai feso'ota'iga, lea e taua tele mo le fa'ailoga.

O lo'o fa'ailoa mai e le lipoti e fa'apea, o se fa'ata'ita'iga fa'atatau i su'esu'ega mo le saogalemu o mea'ai o mea'ai e fa'atatau i sela e talafeagai, e ui lava e mafai ona faia fa'amatalaga lautele e uiga i le fa'agasologa o le gaosiga, e mafai e oloa ta'itasi ona fa'aaogaina puna'ese'ese eseese, scaffolds poʻo microcarriers, tuʻufaʻatasiga o ala o faʻasalalauga, tulaga faʻatoʻaga ma faʻasologa o le reactor.

O loʻo taʻua ai foʻi i le tele o atunuʻu, e mafai ona suʻesuʻeina meaʻai e faʻatatau i sela i totonu o meaʻai fou o loʻo i ai nei, ma taʻua ai teuteuga a Sigapoa i ana tulafono fou o meaʻai e aofia ai meaʻai faʻavae ma le maliega aloaia a le US i le faʻailogaina ma le saogalemu mo meaʻai e faia mai sela faʻaleaganuʻu o lafumanu ma moa, e fai ma faʻataʻitaʻiga. Ua fa'aopoopo mai e fa'apea, ua fa'ailoa mai e le USDA lona fa'amoemoe e faia ni tulafono fa'atonutonu i luga o le fa'ailogaina o aano o manufasi ma oloa moa e maua mai sela o manu.

Fai mai le FAO, "o loʻo i ai i le taimi nei le faʻatapulaʻaina o faʻamatalaga ma faʻamaumauga i luga o le saogalemu o meaʻai o meaʻai e faʻavae i sela e lagolago ai pulega i le faia o faaiuga faʻamaonia".

O lo'o fa'ailoa mai e le lipoti o le tele o fa'amaumauga ma fefa'asoaa'iga i le lalolagi atoa e mana'omia mo le fa'atupuina o se atemosifia o le matala ma le fa'atuatuaina, ina ia mafai ai ona galulue fa'atasi uma pa'aga. O loʻo faʻapea foi o taumafaiga faʻavaomalo faʻavaomalo o le a manuia ai le tele o pulega agavaa mo le saogalemu o meaʻai, aemaise lava i latou i atunuu maualalo ma maualalo tupe maua, e faʻaaogaina se auala faʻavae e saunia ai soʻo se gaioiga faʻatonutonu talafeagai.

E fa'ai'u i le fa'ailoa mai e ese mai le saogalemu o mea'ai, o isi mataupu e pei o fa'amatalaga, ta'iala fa'atonutonu, itu tau taumafa, manatu o tagata fa'atau ma le taliaina (e aofia ai le tofo ma le gafatia) e tutusa lava le taua, ma atonu e sili atu le taua i le tulaga o le fa'alauiloaina o lenei tekonolosi i le maketi.

Mo le faʻatalanoaga faʻapitoa na faia i Sigapoa mai le 1 i le 4 Novema i le tausaga talu ai, na tuʻuina atu ai e le FAO se valaʻau faʻavaomalo mo tagata atamamai mai le aso 1 o Aperila i le aso 15 Iuni 2022, ina ia mafai ai ona fausia se vaega o tagata atamamai ma multidisciplinary matata o tomai ma poto masani.

E 138 le aofa'i o tagata tomai faapitoa na talosaga ma se vaega filifilia tutoatasi na iloiloina ma fa'avasega talosaga e fa'atatau i ta'iala na fa'atulaga muamua - 33 tagata talosaga na filifilia. Faatasi ai ma i latou, 26 na faʻamaeʻaina ma sainia se pepa o le 'Confidentiality Undertaking and Declaration of Tului', ma ina ua maeʻa le iloiloga o mea uma na faʻaalia, o sui e leai se feteenaiga o aia na lisiina o ni tagata tomai faapitoa, ae o sui e iai se talaaga talafeagai i le mataupu ma e mafai ona vaʻaia o se feteenaiga o aia na lisiina o ni tagata punaoa.

O tagata tomai faapitoa a le vaega o:

lAnil Kumar Anal, polofesa, Asia Institute of Technology, Thailand

lWilliam Chen, polofesa ma faatonu o mea'ai faasaienisi ma tekinolosi, Nanyang Technological University, Sigapoa (sui nofoa)

lDeepak Choudhury, saienitisi sinia o le biomanufacturing technology, Bioprocessing Technology Institute, Agency for Science, Technology and Research, Singapore

lSghaier Chriki, polofesa lagolago, Institut Supérieur de l'Agriculture Rhône-Alpes, tagata su'esu'e, National Research Institute for Agriculture, Food and Environment, Farani (sui taitai o vaega faigaluega)

lMarie-Pierre Ellies-Oury, polofesa lagolago, Institut National de la Recherche Agronomique et de L'Environnement ma Bordeaux Sciences Agro, Farani

lJeremiah Fasano, faufautua sinia faiga faavae, United States Food and Drug Administration, US (nofoa)

lMukunda Goswami, saienitisi autu, Indian Council of Agricultural Research, Initia

lWilliam Hallman, polofesa ma le nofoa, Rutgers University, US

lGeoffrey Muriira Karau, faatonu fa'amautinoaga lelei ma asiasiga, Ofisa o Tulaga Fa'atonu, Kenya

lMartín Alfredo Lema, biotechnologist, Iunivesite Aoao o Quilmes, Atenitina (sui nofoa)

lReza Ovissipour, polofesa lagolago, Virginia Polytechnic Institute ma le Iunivesite o le Setete, US

lChristopher Simuntala, ofisa sinia o le saogalemu o meaola, National Biosafety Authority, Zambia

lYongning Wu, saienitisi sili, National Center for Food Safety Risk Assessment, Saina

 


Taimi meli: Tes-04-2024